beats by dre cheap

TRAGOVI RANOG MONOTEISTIČKOG VLADANJA U BAVARSKOJ

Musliman je riječ složena iz dvije riječi jedne arapske; muslim=pokoran Bogu i jedne njemačke; mann=čovijek i kao što vidimo: Musliman=čovijek pokoran Bogu. S današnjeg aspekta promatranja jezika:To bi bila arapsko-njemačka složenica iz perioda ranijih monoteizama; ili iz perioda Aristoteloalexandrovog monoteizma III. stoljeće.p.n.e do IV.stoljeća n.e., ili pak Arijanizma IV.stoljeće n.e. do polovine VII stoljeća n.e. kada su svi narodi Evrope pa i Svijeta ispoljavali isto vjersko učenje. Dakle, sama riječ-musliman je nastala- prihvaćena od pristalica Monoteizma prije nego se Arijanizam uplivom Muhamed a.s. učenja razvio do Islama, a islamiti Svijeta koriste je i danas i njome označavaju onoga koji vjeruje u Jednog i Jedinog Stvoritelja. Po Kur'anu časnom: Musliman je sljedbenik Ibrahim a.s. (Abraham) vjerskog učenja koje se zasnivalo na Monoteizmu. Def. Monoteist je vjernik u Jednog Boga-Stvaraoca svega koji nije rođen i niti rađa. Kada je 1978. godine O. Kronstainer kao historičar- filolog svojim radom u onomastici na vidjelo povijesti iznio svoja zapažanja- pronalaske, koje je uočio radeći na Srednjovijekovnoj povijesti ( VI. i VII. stoljeće ) jednog dijela Alpa, konkretno Bavarska, mnogi hrvatski historičari su se polakomili i pomislili da će njegovim radom i prezentovanjem iste javnosti biti riješen jedan zamagljen dio kao njihove, njima nejasne, srednjovijekovne povijesti, a to je da pojedini toponimi i pojmovi iz tog dijela Bavarske, koje je proučavao Kronštajner, imaju nazive iz davnog avarskog perioda sa hrvatsko-slavenskim riječima zahvaljujući i to kao hrvatskom katoličkom življu. Međutim, do istih rezltata došli bi filolozi i u svakoj od okolnih zemalja, Sjevernoj Italiji,Švicarskoj, pa i samoj Hrvatskoj samo kada bi se tim problemom počeli baviti. Ovako, to je uradio Kronsteiner i mi se bavimo njegovim radom. Radi se o tome da je ispitujući toponime i još neke onomastičke slučajeve na Alpima, regija Bavarska, Kronstainer otkrio da su u ranim srednjem stoljećima u tom dijelu Austrije, ali i Sloveniji-predjeli koji spadaju u područje Južnih Alpa, živjeli narodi koji su organizovani u jednoj političkoj zajednici, za neke predmete, ali i pojmove koristili riječi koje ne pripadaju njemačkom, ali ni slovenskom govornom području , dakle niti njemačkom jeziku koji danas koristi stanovništvo tih dijelova Austrije, ali niti onog dijela Slovenskih Alpa gdje se danas govori slovenački jezik. Te riječi, po njemu, imaju korijene ili u turskom ili u perzijskom , ali neke i u hrvatskom jeziku, ali koje ne koristi katolička populacija. Odatle i teza nekih hrvatskih historičara o Hrvatima kao migrantima u Bavarsku i to iz kasnijeg perioda kada su, kao, Turci osvajali Hrvatsku. Međutim, to ga neće biti baš tako. I Kronstajnera je najviše zagolicala riječ hrvat koja se kao prefiks ili kao sufiks nekih riječi-pojmova pojavljaje u starom vremenu oko 20 puta, a do dana današnjeg ostalo je još desetak takvih pojmova. Osim toga, radeći na jezičkoj zaostavštini, otkrio je da su u tom periodu stanovnici ovih predjela koristili i neke druge riječi koje su koristili i Hrvati, ali da ne pripadaju slavenskom jeziku, a što je značajno jer se radi više o vojnim terminima. Međutim, što je najbitnije on konstatuje da se te riječi počinju koristiti od perioda kada su narodi ovog dijela Bavarske bili pod uticajem, kako on navodi, Avarsko-slovenske uprave , a da je, što se jezika tiče, u širem kontekstu , prevladao slavenski jezik nad Avarskim tako da se može konstatovati da se avarski utopio u slavenski te da su u tom slučaju od Avarskog jezika korišteni samo avarski vojni termini. Vladavina Avara, po njemu, bila je u tom dijelu Austrije negdje oko 200 godina, od kraja VI. do kraja VIII. stoljeća. U svom radu Kronstainer navodi i interesantne podatke koje je još 1950. Iznio E. Zolner , a to je da su župani i kani iz tog perioda imali turska imena, među njima, on navodi župana Fisa iz 777. godine, te Gorazda i druge. U svom radu Kronsteiner navodi i one riječi koje su ostale u određenim zapisima , ali i kao usmeno predanj, a koje su označavale status pojedinih ljudi , najčešće u smislu vojnog organizovanja, a to su: ( Uz napomenu da su iza znaka jednakosti Kronstajnerova značenja, istih, na slavenskoj varijanti ) - ban= bogat čovijek, - Kagan-kan = vođa, vladar, - gazis= prijatelji, Za ovu riječ Kronstainer nije imao adekvatan termin te je sam mislio da riječ prestavlja u množini prijatelje- drage osobe. Oko ove riječi vodila se i polemika, te su, prema nekom od historičara predpostavili da se radi o Hauptmanovim kaserima, kako je Hauptman nazvao gazije. Međutim, za nas Bošnjake tu nema dileme, to je riječ koja se pojavljuje u upotrebi i u Bosanskom jeziku a označava boraca za vjeru. Četvrta riječ bila je ; - Župan= nad ban. Kronstainer misli da ova riječ predstavlja onog ko je predpostavljen-nadređen banu, mada ona predstavlja titulu nižu od bana. - među ove riječi treba ubaciti i riječ hiža=kuća koju Slovenci, ali i Hrvati Međumurja uzimaju kao izvorno slavensku riječ. I, mnogi misle da je hiža čisto slavenska riječ, jer se pojavila rano u VII. stoljeću kada kao nije bilo orijentalnog uticaja na zapadne jezike, jer do većeg upliva dolazi tek sa Turskom, a to je tek XV-to stoljeće, a kao što vidimo i ona se javlje u VII.stoljeću a spada u istočnjačkoorijentalne riječi. ( Arapski: hiža=pokrivka=hižab=hidžab (Odakle, i naziv za žensku muslimansku nošnju, ali i za vjersku kuću starih Bošnjaka.) Mnogi toponimi , posebno oko starih utvrđenja za koje Kronstajner veli da su ih pravili Avari , kao strateška mjesta za odbranu svoje teritorije, nose nazive prema pojedinim istaknutim ljudima koji su predvodili narod , nešto slično kao kod nas Hercegov grad –Blagaj itd. I danas, u okolici Beča, neki toponimi imaju nazive : Haider Berg,( Hajdarovo brdo), Schahin Wald ( Šahina šuma ) itd. Može se konstatovati da Kronstainer nije mogao pronaći vezu između ovih jezičkih ostataka –toponima, te migracije nekog od slavenskog plemena Hrvata koje bi se doselilo u Alpe, jer su riječi sa orijentalnom osnovom i koristili su ih oni koji su nosili istočnjačku kulturnu orjentaciju. Međutim, on zaključuje da su u tom dijelu živjeli anonimni Hrvati i zasigurno imali vođe koji su nosili tursko-avarska imena. Kronštajner svojim zaključivanjem nije mogao odgonetnuti od kuda u tom dijelu Bavarske ovi jezički termini i onda se to povezuje sa avarskim osvajanjima te sa anonimnim Hrvatima. A, za uspostavu istine najbitnije je to da su recimo, ti gore, nazovi, bavarski Hrvati, imali avarsko-turska imena. On nije mogao postaviti ispravnu tezu, jer nije mogao, iz razloga lošeg povijesnog znanja, u kontekst povijesne sitacije koja se odvijala u ranim stoljećima novog milenijuma ali ni u srednja stoljeća istog dovesti monoteističku- muslimansku vlast u Bavarsku, koja je imala i svoju vojsku, a koja je u to vrijeme djelovala u Bavarskoj, jer je većinsko stanovništvo Bavarske u tom periodu bilo monoteističkog duhovnog učenja. Nije to mogao predpostaviti, jer se nije mogao izmigoljiti iz one '' kršćanske. matrice'' koja je bila ''grob'' istinske povijesti, a to je da je Evropa od početka uspostavljanja država na teoktatskom principu bila uspostavljena na monoteističkom vjerskom učenju uspostave vlasti i to na početku prvog milenija na Aristoteloaleksandrovom monoteizmu, zatima na Arijanizmu, a u vremenu od polovine VII. Stoljeća na Avarizmu koji se uspostavljao na Islamu i odatle svi oni toponimi i ostali nazivi u Bavarskoj, a koji su sa orijentalnom osnovom. Upravo ovaj dio Kronstainerovih pronalazaka , za mene su jedan od mnogih i bitnih dokaza tvrdnje da su u tom dijelu Bavarske djelovali i Hrvati- muslimani, ako ne kao žitelji a ono kao vojnici organizovani u vojnim utvrdama, a da su vojne nazive preuzeli od Avara na čijim je temeljima zasnovana i kasnija strategija održivosti muslimana i u ovom dijelu Evrope. Dominantno autohtono stanovništvo tih dijelova Alpa, tog vremena, bili su današnji Slovenci, ali i Njemci-Bavarci, po vjeri i jedni i drugi monoteisti.

Istina o proslosti i opća historija Bosne
http://istinaoproslosti.blogger.ba
16/02/2016 11:40